Wireless
Access Point
Modelo ne’ebe diak atu hari redu ne’ebe la usa fiu iha ita nia redi ma
hanesan usa Wireless
Access Point
A. Saida Mak wireless AP
Wireless access point mak hanesan
ekipamento rede wireless ne’eb liga ba client wireless (hanesan komputadoe
ne’ebe kompleto adapter USB wireless
ou leptop ne’ebe kompleto ho redi usa
fiu ne’ebe bele halo koneksaun liu husi iha Internet
Hanesan
sira seluk bridge,
wireless access point ne’ebe iha itoan atu halo koneksaun rede 2 ba leten
hanesan ponte ida hodi bele troka ba malu traffic enter sira nainrua. Koneksaun
permeru mak hanesan interface wireless ne’ebe jeral hanesan on-board radio ou
wireless card nia laran. Interface redi rua ne’e bele hanesan Ethernet, modem
dial-up, ou bele mos sai hanesan adapter wireless sira seluk. Mai be agora
dadaun ne’e wireless access point barak mak usa liu husi Ethernet port ida
ne’ebe bele sporta no halo kontenti rede.

B. Inkripsi
Hardware access point hasesan bai
rede rua (fiu no Wireless). Iha wireless nia le’et barak mak vendor usa no
implementasaun metodu asesu seguransa natoon inkripsi WEP atu barak 802.11b/g
no ne’ebe 802.11n usa inkripsi mak hnesan WPA (Wi-fi Protected Access diak
ne’ebe pribadu ou Enterprise, iha soriin spota WEP ne’ebe Enterprise bele
sporta infrastructure RADIUS server. No ba
address defaultnya
Iha modelu
oi-oin wireless access point no mos bele
hasesan confimasaun saida mak haruka ba iha clients sira liu husi redi fiu
local no liu husi rule-2 firewall besik funsiona utility bale asesu liu husi
web interface
C. Diagram koneksaun
Deseno ou grafiku iha kraik ne’e nia
funsaun mak konfigurasaun diagram ne’ebe usa DWL-7100AP husi D-Link ou ita bele usa gunakan DAP-2590 Airpremier
dual-band access point dari D-Link
A.
Definisaun ACCESS POINT
Tira mak hanesan definisahu husi Access Point (AP) ne’eb foti husi huun. Access Point mak hanesan
ekipamenut ida husi rede ne’ebe iha transceiver nia laran no antenna ba iha trasmisaun no lina
husi clients remot. Ho access points (AP) clients wireless bele asesu la-lais
no diferente atu liga ba iga redi LAN fiu hanesan wairles. Wireless Access
Point (WAP/AP) mak henesan ekipamentu ida nelebe liga atu liga ekipamentu rede
ida nia laran ba iha redi Wireless Router
Acces Point iha funsaun rua mak hanesan :
1.
Ekipamentu rede ne’ebe
serbisu taes ba malu no unidade trasnmisaun lina wifi
2.
Acces
Point halo grupo hot spot maibe Router halao seguransa dadus.ekipamentu nebe
usa ba iha Acces Internet hanesan wifi.
Access point babin habadak sai AP.
Fatin ou sentru husi koneksaun oi-oin. Ekipamentu ne’e ita kunyese Cross Box se ita hare hanesan liga telephone
Timortelekom,Telemor no Telecocel. Access Point
mak hanesan box ida fatin iha ne’ebe telephone no cliente telephone halo
keneksaun. Hanesan ne’e mos ita hare husi redi komputador laiha fiu (wireless),
access point ida nne’e mak hanesan transmisaun ne’ebe liga ba komputador ho
redi atu hatudu redi ne’ebe diak liu bo’ot hanesan (Internet) Access Point mak ligasau husi wireless diak
husi sala laran ou redi iha vila laran, Access Point ida ne’e babain iha fatin
ISP ne’ebe la hanesan husi tower no as liu husi 20m. Access Point ne’ebe iha
komputador nia laran hanesan konjuntu asesu nirfiu (Wireless Access Point ou AP) mak hanesan
ekipamento komunikasaun nirfiu ne’ebe mai husi ekipamentu halo ligasaun ba iha
rede nirfiu no usa Wi-Fi, Bluetooth ne’ebe satandaritas.
WAP babain ne’ebe liga iha redi fiu
no bele sheering dadus entre ekipamentu
Nirfiu (Hanesan Printer ou Koputador) hanesan ekipamentu WAP nia funsaun atu
halo asesu redi ne’ebe iha areia internet mai husi redi LAN
Esemplu :iha Redi Local Area
Network LAN iha halo IP 192.168.0.1 otomatis iha access Pint nial
laran ita halo IP 192.168.0.xxx ne’ebe iha
Client ho liafuan seluk nia laran
ita temi Redi Local.
Hanesan informasaun iha rede nia laran
dika liu fo properties hansan fo numero esemplu d3s3mb3rbr4v0.
Sebagai
info untuk dalam jaringan kita sebaiknya harus diberikan proteksi yang sangat
ketat dengan cara penggabungan angka dengan numerik contoh : d3s3mb3rbr4v0.
B.
FUNSAUN ACCESS POINT
Access Point nia funsaun hanesan regulamentu liu hus dadus
ne’ebe cliante bele liga ba malu liu husi rede (Network). Hanesan Hub/Switch
ne’ebe foti desisaun atu liga rede local ho wireless/nirfiu iha akses poin ida
ne’e ita halo koneksaun dadus ou Internet fo sai ou haruka liu husi laloran
radio ho kapasidade lina makaas iha areia coverage ne’ebe hala’o progreso kapasidade aumenta lina bo’ot,
(sasuka ida husi dBm ou Mw) aumenta luan.
Iha aplikasaun loro-loron access poin it abele usa atu fahe
dadadu ou sharing internet liu husi ekipamentu komputador no liu husi rede LAN
iha ne’ebe ita halo sharing internet ou dadus remote desktop la uja redi
Internet
C.
LALAUK KOMFIGURASAUN ACCES POINT
Atu halo komunikasaun
ba komputador rua ka liu ba infrastutura hotu komputador nebe atu halo ligasaun
ho rede entaun kada komputador ida idak tenki iha nia wireless no ba leptop
tenki iha nia facilidade wifi ho acces point. Tuir mai lalaok komfigurasaun
1.
Halo Kofirasaun acces point :
Ba Pagina ida nee ita atu halo kona ba
instalasaun acces poit nia lalaok mak hanesan tuir mai nee:
a. Komfirasaun
acces point
Ba kontiudo ida nee koalia liu ba instalsaun acces
point nia lalaok mak tuir mai nee :
1) Kria
acces point ida nebe iha obsaun, tomak
iha laran no liu husi rede line pc ho wirless accessories adopta ho router.
2) Tau
antenna iha fatin nebe mak bele hodi kotrola wirless network ho diak. Normal ho
formasaun nebe mak diak mak hanesan antena tau ba fatin nebe as
3) Liga
ba ac power adopter no ba soket power acces point.
4) Liga
fiu utp nia tutun stringht ba acces poin liga ho fiu tutun seluk liga ba ba
switch nia desenho mak tuir mai nee:

Desenho 5. instalasaun
Access Point
5) Klik
Start, Connect To, depois hili Show All Connection ba komputador.
6) Klik
los ba Local Area Connection depois hili Status

Desenho 11.6.janela
Network Connection
7) Klik
Properties ba Local Area Connection Status, tuir mai klik propertiesba Internet
Protokol TCP/IP.

Desenho 11.7. Janela
Local Area Connection Properties
8) Setting nia IP Address ba ita nia komputer ho IP 192.168.1.2 subnet mask255.255.255.0
ho default gateway 192.168.1.1

Desenho
11.8. Setting ba fatin IP
9) Loke
net browser (Internet Explorer, Opera, Mozilla) los pastikan proxy ba net
browser nina mamuk.
10) Hakerek
iha laran 192.168.1.1 Address field net browser. 192.168.1.1 liu
husi IP address default husik Access Point Linksys ida nee.
11) Hakerek admin ba username no ba password
(username ho password default Access Point Linksys nee henesan admin)

Desenho
11.9. Login Access Point
12) Setting tab setup Hanesan iha kraik nee :
a. Internet
Setup
Y Internet
Connection type : Automatic Configuration – DHCP
Y Optional
Setting
Y Router
Name : WRT54G (default)
Y Host
Name : (…………….)
Y Domain
Name : (……………)
Y MTU
: Auto (default)
b. Network
Setup
Y Router
IP :
Y Local
IP Address : 192.168.1.1 (default)
Y Subnet
Mask : 255.255.255.0
Y Network
Address Server Setting
Y DHCP
Server : Enable (Access Point fo fatin ba IP ba hotu hotu lao automatik)
Y Starting
IP Address : 192.168.1.100 (IP sei fo komesa husi 192.168.1.100)
Y Maximum
Number : 50 (total hostnebe sei fo fatin
IP ba DHCP User tamba akses point dibatasi sei 50 host)
Y Client
Lease Time : 0 (default)
Y Static
DNS 1,2,3 : 0.0.0.0 (default)
Y WINS
: 0.0.0.0 (default)
Y Time
Setting
Y Time
Zone : (GMT+07.00 Thailand, Rusia)
Y Klik
Save Settings
c.
Nia desenho mak hare iha kraik nee:


Desenho
11.10. Basic Setup Access Point
13) Klik Tab Wireless, tuir konfigurasi hanesan iha kraik :
v Wireless
Network Modelo : Mixed (default Access Point nebe sei ajuda standardaritas 802.11b dan 82.11g)
v Wireless
Network Name : Lab Wireless (Nama Access Point nebe sei (SSID) detekta iha rede wireless )
v Wireless
Channel : 6-2.437 GHz (default konhese hodi uja)
v Wireless
SSID Broadcast : Enabled (SSIDsei dibroadcast ba rede wireless)
14) Klik
Save Settings nia desenho mak iha kraik nee:

Desenho
11.11. Basic Wireless Security
b. Konfirasaun
ba klinte sira
Liga
fiu USB ba port USB adapter, tuir mai liga fiu ba USB ba port USB komputador.

Desenho
11.12. konfigurasaun USB Wireless Adapter
1. Windows
sei lao automatika atu deskobre adapter. hatama CD-ROM setup ba CD ROM
drive. tuir Setup wizzard sei mosu otomatis (se lae, run manual ho setup.exe
husidriver) hare nia desenho mak iha kraik nee:
2. Klik
ba buton next tuir msi ita hili Install

Desenho 11.13. Instalasaun
Usb Wireless Adapter
3. iha licence agreement klik Next.

Desenho
11.14. License Agreement
4. Instalasaun
hotu ona sei hatudo window Creating a Profile ho nia wireless lalaok automatika
adapter sei buka rede iha batin bene mak aktivu.
5. Klik
SSID Lab Wireless tuir mai klik Connect. Ne mak Usb Wireless Adapter sei
ligasaun ho Access Point Lab Wireless. Nia desenho mak tuir mai ne :

Desenho
11.15. Konekssaun ban Access Point Pada Linksys
Network Monitor
Se karik hanoin ita atu usa Wireless Network Connesaun
ba Windows, ne mak ita tenki non aktibasaun Linksys Network Uluk lai.lalaok mak
tuir mai nee:
1. Klik
karuk ba Linksys Network Monitor, tuir mai klik Use Windows Wireless
Configuration. Hare nia desenho tuir iha karaik nee:

Desenho 11.16. Me-non aktif
tiha Linksys Network Monitor
2. Klik
karuk ba ba icon Network Wireless Connection pada taskbar, tuir mai hili View
Wireless Networks.

Desenho
11.17. Membuka Wireless Network conrksaun ba
Windows
3.
Klik
SSID Lab Wireless tuir mai klik Connect. Ne mak Usb Wireless Adapter sei
liagasaun ho Access Point Lab Wireless.

Desenho
11.18. Koneksi ba Access Point ho Windows
Network
Connection
c. Mode
Ad-Hoc
Ba mode Ad-Hoc nee, hodi mhalao konesaun iha laran
ho komputadorr seluk, komputador hotu nebeatu liga temki iha nia wireless
adapter no ba Laptop Iha nia fasilidade Wi-Fi . entre komputador ba noden sei
sai hanesan SSID Broadcaster.
Tuir mai lalaok hanesan instalasaun ho komfirasaun
entre komputador hanoin atu SSID broadcaster :
1. Aktifkan
Wireless adapter ba komputador hot-hotu nebe mak atu ligasaun ba rede
2. Klik
karuk ba icon Network Wireless halo koneksaun ba taskbar hanesan desenho 17, Tuir
mai View Available Wireless Networks, nee mak sei mosu hanesan iha desenho 18.
3. Klik
Change the order preferred Network nee
mak sei mosu iha desenho 19.
4. Klik
Add ba kolom Preferred Network, tuir mai ketik naran Network neba mak sei usa
ba kolom kolom Network nama. Hanoin didiak desenho 19. exemplo naran SSID
Broadcasternya hanesan Ad Hoc.
5. Klik
Ok


Desenho 11.19. Setting SSID Broadcaster
6. Fila
fali ba status desenho 18 Klik refresh Network list ne mak sei mosu
koneksaun Ad-Hoc ho naran SSID Ad Hoc.


Desenho 20. Setting IP
Address
7. Tuir
mai hili nia opsaun Change advance setting maka ne mak sei mosu nia
desenho 4 Parte lo. Klik dala 2 ba opsi internet protoco(TCP/IP)
mak sei desenho tuir mai nee 4 s
8. Tuir
mai setinng ba komputador htu hotu IP
address nebee la hanesan ho regra 192.168.1.xxx ho xxx hanesan
lolos nia numeiro nebe mak ho lolos
range 1s/d 254. misal (192.168.1.65)
9. Karik
Subnet tama ho 255.255.255.0 hodi fahi redi iha universidade laran halo
mamuk nia gateawaynya
10. klik
ok hodi halo benifikasaun.
11. koko
koneksaun ho command PING ab command prompt,mak iha ligasaun ne mak komputador
hotu hotu sei ligasaun hotu ba rede Ad-Hoc husi ida ba ida
D.
TOPOLOGI
REDI
Apresentasaun ida ne’e ita koko atu usa topologi rede star
nia laran komputador hotu-hotu halo ligasaun usa wireless ba iha ekipamentu ida
ne’ebe hanaran Access Point. Topology ida ne’e bele uja redi ho metin
iha ne’ebe endpoint bele hetan areia ou kompanya rede ho kualidade bo’ot.
Topologi hanesan amostra ne’ebe fiar metin atu liga ba
komputador ho komputador sira seluk iha rede nia laran. Topologi rede fahe sai
rua mak hanesan :
1. Topologi fiskiku rede
Maneira ne’ebe ne’ebe uja atu halo ligasaun workstation
(Komputador) iha rede LAN. Modelo oi-oin husi
topologi fisiku mak hanesan tuir mai ne’e:
1) Topologi Bus
Topologi Bus hanesan
fiu permeiro ne’ebe mesak iha ne’ebe workstation
no Server halo ligasaun. Lina ne’ebe fo sai husi komputador ba iha rede
a.
Karakteristika
Topologi Bus mak hanesan tuir mai
v Usa fiubpermeiro iha ne’ebe fahe ba
element rede ita hetan terminator nia rohan
v Lina liu husi areia rua dadus bele
hetan sokemali (collision).
v Bele hetan wokstation (komputador)
no T-connector durante fiu ne’ebe naruk.
v Fasil no monta lalais mibe difisil
atu hafahe tamba permeru fiu limitadu
b. Bantasem husi Topologi Bus
Y Lay out fiu bai-bain tamba ne’e halo
instalasaun lais liu no fasil
Y Komputador
ida at clien sei la daet no komunikasau enter clien
Y
Ekonomiku fiu folin atu intalasaun parenti baratu
c. Desbantasem Topogi Bus
Y Sebaihira
fiu Bus Premeiro ou
backbone hloa kominikasaun la diak
Y Se fiu permerio naruk liu maka susar
atu buka idetifika
Y Bele mos hetan estragon dadus(collision). Sebainhira client barak mak
haruka mensagem vontade tun sebaihira halo kominikasaun.
Y
Seguransa dadus menus
Y
Persija distansia dok
2) Topologi Star
Topologi ne’ebe workstation, server ekipamentu seluk halo
koneksaun liu husi hub ou concentrator antes to’o fatin ne’ebe persija hub ou
concentrator sei halo no fo kontrola hotu no fotidesisaun funsaun rede hotu sei repeater.
Topologi star barak mak usa iha kompanya ou ENGO atu halo
instalasaun tambah fasil atu identifika probrlrma ba iha sistema rede
a. Karakteristika Topologi Star
a) Ba komputador sira ne’ebe halo
komunikasaun direita mente ho Hub ou concentrator. Depois seguransa liu husi
komputadoe ba iha hub sei fila fali
b) Lalais atu hasai ba iha komputador
sira iha fiu ne’ebe liga liuba si liga ba hub concentrator
c) Bele usa Fiu UTP.
b. Bantasem Topologi Star
a)
Fasil
Atu monta fiu
b)
Laiha
konfilitu iha redi se bainhira monta ou muda ekipamentu redi seluk
c)
Fasil
atu identifika ekipamentu saluki
3) Topologi Ring
Formatura komputador ou printer seluk iha redi nia laran ho
modelu kabuar modelu cadeli ne’eba taka (loop). Komputador idaidak ou terminál
bele halo operasaun mesak
a. Karakteristika Topologi Ring mak
hanesan tuir mai ne’e
a) Redi modelu kabuar ne’ebe modelu node-node.
b) Fasil atu monta maibe limitadu
c) Fasil iha lay out
b. Bantasem
Topologi Ring
a) Fo energia
ne’ebe diak no metin
b) Fo dadus
ne’ebe lais dadus husi liman los no lima karuk iha server
c) Trasmisaun
dadus parente hanesa grupu ne’ebe hala’o modelu ida deit
c. Desbantasem
Topologi Ring
a) Media
ne’ebe fo sai ida at no terminal haluhan servisu redi.
b) Grupu dadus ne’ebe sei liu husi
komputador ou Printer no simu nain halo prosesu keleur
c) Dezembolbementu redi sei tos tamba terminator minimu ou node sai
hanesan difisil liu sebeinhira port
hatu.
4) Topologi Mesh
Iha ligasaun ne’ebe dika liu ekipamentu-ekipamentu
ne’ebe iha. Hanesan ekipamentu iha rede nia laran liga husi ida ba sira seluk.
Bele imagina sebainhira ekimaetu ne’ebe liga barak, klaru katak disfisl tebes
atu halao insatalasaun. Sebainhira ekipamenru ne’ebe liga aumenta barak,
ekipamentu komputador ne’ebe ita liga maka nia lalaok sura mak henesan n(n-D)/2. Esemplu sebain hira hetan
komputaador 10. Maka ligasaun bara 10(10-1)/2 ou 45 kuak. Tamba komputador mak
ita liga aumenta barak.
a. Bantasem husi Topologi Mesh
a) Ligasaun dedicated links sporta dadaus ne’ebe
haruka ba iha komputador target laos liu husi komputador seluk par abele lalais
tamba link ida ne’ebe uja ba komunikasaun ho komputador hotergetu ida deit (labele
uja Humutun atu sharing).
b) Iha hahalok robust, mak hanesan sebainhira iha
komflitu ruma ba koneksaun Komputador A ho Komputador B Tamba hisu Fiy Konesaun
laiha influensai ba Koneksau Komputador A ho sira seluk tan.
c) Sehuransa pribado ne’ebe diak
d) Fasil atu identifikasau probelame
iha tempu ne’ebe komputador aat
b. Desbantasem Topologi Mesh mak
hanesan tuir mai ne’e :
a) Persija Orsamentu Prot fiu /0
(Input/ 0utput).
b) Persisa orsamentu ne’ebe karung
c) Instalasaun no Komfigurasaun ne’ebe
difisil
d) Persija sala luan
5) Topologi Tree
Solidaridade enter topologi bus no star, mak haesan ekipamentu-ekipamentu husi
workstation konfigurasaun topologi star ne’ebe halo koneksaun iha fiu permeiru ne’ebe
usa topologi bus
Topologi bus ida ne’e loke dala ba redi iha kompania atu
halo konfigurasau rede hanesan ho persija.
Topologi ida ne’e bele uja atu itereaksaun enter kapasidade ne’ebe la
hanesan
a) Bantasem Topologi Tree
v Loke dala ba redi point to point.
v Identifika limitation ba Topologi Star ne’ebe halo koneksaun Hub
v Fahe rede hotu hanesan parte ida
ne’ebe fasil atu forma
v Bele fahe didtansia ne’ebe dok liu
ho hao aktibasaun repeater ne’ebe iha husi Hub
b) Desbantasem Topogi Tree
v Tamba iha
sanak persija atu seguransa dadus ne’ebe hasai
v Persija
mekanisma atu forma transmisaun terminal iha redi ina laran.
v Fiu ne’ebe usa aumenta Baraka no
difisil atu identifika
1. Topologi Logis rede
Metodu aksesu ne’ebe uja husi redi iha topologi
oi-oin mak hanesan :
6) Ethernet
Sistema ida ne’e hasai peremeru husi Xerox Corporation.
Ethernet servisu liu husi Broadcast Newyoark ho node Komputador simu trasmisaun dadus ne’ebe fo husi node. Hamosu diak liu
tan husi Ethernet mak hanesan Fast Ethernet ne’ebe sai hanesan dalan ida husi
trasmisaun to’o 100 Mbps no babain usa hanesan Broadcast ba iha redi.
a.
Token
Ring
Topologi
ida ne’e hamosu husi IBM atu fo sai no iha dadus (Collision) ne’ebe soke malu no la usa collision detection maibe token
passing scheme.
b.
ARC
Net
Metode ida ne’e hus dadus point no iha norma Microsystem Inc ne’eb usa prinsipo
token pasing scheme no broadcast. Prinsipo servisu mak hanesan liu husi token
ba iha nodev ne’ebe iha broadcast babain
ho kapasidade ,5 Mbps dan 10Mbps.
c.
FDDI(Fiber
Distribute Date Interface)
FFDI
hamosu ho usa fiu fiber optic no servisu liu husi 2 ring konsentrik ne’ebe iha
ida-idak nia kapasidade 1.200 Mbps, no
usa passing scheme. Ring ida-idak iha
funsaun ne’ebe la hanesan ring ida backup ring ring seluk.

Furak ls Maun ble ajuda Ami informatik sra bele komprende Liu Kona ba acces poin obrigadu barak
BalasHapus